#samokreni

Kava, hladovina, udoban položaj, par minuta mira? Sve imaš? Bravo! Ajmo onda.

Evo me opet na još jednom početku. Navikla sam se sad na te nove početke, traju već godinu i kusur. Ne sjećam se života bez novih početaka i bez promjena. Je li moguće da sam ludo zavoljela promjenu? Ha, izgleda. Je li moguće da sam bila sretna u svijetu u kojem nisam voljela promjene? Vrlo lako moguće, zvuči kao ja. Je li moguće starog psa naučiti nove trikove? Ou jea!

Za one koji su se tek uključili (dobro došli!), moje fitness putovanje je počelo prije malo više od godinu dana kad sam imala 40 godina, muža, troje djece, psa, sjajan posao koji me nije veselio, četrdesetak kilograma viška, bolove u stopalima, ogroman trbuh, neopisiv umor od jutra do mraka i želju za promjenom koju sam smatrala budalom.

Tada sam vjerovala da su mladost i svi njezini benefiti poput ljepote, poletnosti, gipkosti, dobre linije i optimalnog zdravlja iza mene. Ostali u vremenima kad sam bila mlađa. Da se trebam pomiriti s činjenicom da nikad neću uspjeti smršaviti jer sam probala sedamsto puta i nisam nikakav karakter kad se radi o slatkišima. Vjerovala sam da je tome tako i da jednostavno nemam sreće s konstitucijom. Mislim, pogledaj moju žensku lozu, ista sam, čak i gora. A i nemam vremena, nemam načina, nemam volje, nemam znanja, nemam srca, nemam ništa za drugačiju, zdraviju i mršaviju budućnost.

Odlučila sam da se volim

Ipak, jednog dana je iz malenog sjemena isklijala želja za promjenom, ogrijale su je zrake nade da se stvari, ljudi, okolnosti i životi mogu promijeniti, pjevao joj je tihi glasić srca, zalila ju je proljetna kiša na dan kada sam odlučila kako je vrijeme. Prespojila sam kolosijeke, objavila kako je dosta. I krenula. Sve se počelo mijenjati, jedna promjena je pogurala drugu, druga još dvije, te dvije još po tri, plima je nezaustavljivo napredovala, a ja sam naučila broditi nekim drugim morima. Poznatima, a opet nepoznatima. Ili poznatima, ali pomalo već zaboravljenima. A i nekim novima, nikad ranije viđenima. Strah je s vremenom nestao. Na njegovo mjesto uselila se znatiželja. Sloboda je zavijorila svoju zastavu. Osjetila sam kako sam doma kod sebe doma.

I evo me sad, godinu i nešto kasnije. Druga osoba. Ne, ista osoba, ali sasvim drugačija. A opet ista u svojoj biti. Drugačijost se krije u tome što kao da sam se vratila sebi, onoj izvornoj sebi. Onoj verziji sebe kad tvoj život izgleda kao priča s više različitih krajeva pa možeš odabrati puno različitih puteva, svi se razgranaju, ali na kraju ti ispadneš to isto razgranato biće. Isto, a drugačije. Slobodnije.

Čudesan spoj sa svemirom, život na vlastitoj frekvenciji, to divno traženje i nalaženje adekvatnije verzije sebe. Čišćenje vlastitog života. Donošenje odluka danas koje određuju kako će život izgledati za deset i dvadeset godina. Sjajno! Mračno! Je-be-no! Od srca preporučujem, učinite to za sebe svako toliko! Životna inventura na fizičkoj i mentalnoj razini, bacanje nekorisnoga i štetnoga, pospremanje korisnoga, nabavka novog korisnoga (rađenog po mjeri) integracija svih dijelova u harmoničan sustav. Najbolji poklon sebi. A bogme i obitelji, okolini, svijetu.

To su moji počeci, uzroci i povodi. Ako si propustila, svakako pročitaj prve tekstove s bloga. Evo ih tu: PočetakOsnovePrvi dani na treningu. Ali to mrvicu poslije. Najprije dovrši ovaj tekst.

Ručno šivano, skrojeno po mjeri

Ljeto je pa plivam, ali manje hodam i ne krećem se koliko bih htjela i trebala. Odlučila sam podebljati kretanje treninzima doma, baš kao i prošlo ljeto. Odmorila sam se malo od zadnjeg ciklusa proljetnog mršavljenja i nakon pauze krenula u novi, dvomjesečni. Taman da mi pokrije ljeto do povratka u Zagreb i standardnih treninga u 6 u kvartovskoj teretani. Uplatila sam dvomjesečni Fat killer online kod moje trenerice Danijele a.k.a. Fit Anansi, čijim Fat killerom uživo u 5:45 u proljeće 2017. je moja promjena i započela.

Prepolovila mu je cijenu pa sam zaključila kako nema boljeg vremena za investiciju u dobar program mršavljenja od ovoga sad. Plus bolje da potpuno ne zahrđam od nerada. Plus sve je jednostavnije ljeti. Motivirat će me, nakon dugo vremena nešto novo, korak po korak po dobro osmišljenom programu u kojem ne znam niti jedan pokret unaprijed. Ćopila me malo i znatiželja, otkrivanje nečeg novog, gotovo pa djetinja radost. Prošlo ljeto vježbala sam po Danijelinom programu Ja sam fitness i dobrano sam se stesala. Ovo ljeto sam odabrala jači program. Nekako, spremna sam. Nema boljeg objašnjenja.

Detaljno o detaljima

Krenula sam s prehranom, treningom i dodacima prehrani u ponedjeljak 9.7., a završavam u petak 7.9., devet tjedana, dva mjeseca. Prvi tjedan je brzo iscurio, trening nije lagan, preznojiš se nakon dvadeset minuta, ali nije prezahtjevan. Jedino što me muči je brzina promjena s poda na noge i s nogu na pod. Osjećam da sam mrvu zahrđala ovih tjedana u kojima nisam trenirala. Ali sad već znam da to nestane za par tjedana i da ću biti OK.

Od ugljikohidrata, kod Danijele se u prva dva tjedna jedu samo tone povrća. Voće ništa. Nula bodova. Voće mi fali i to me mrvicu rastužuje, sad kad malo razmislim. No, naučila me ova godina da je instatnt gratifikacija moj najgori neprijatelj, strašan, strašniji od pauka i škorpiona i mrava s crvenim glavama. Izbjegavati i kad ne treba. Puhati na hladno!

Tome pokušavam doskočiti mirisom i okusom limuna. Ne šalim se. Cijedim limun u mineralnu ili običnu vodu po cijeli dan, neumjereno. Podebljavam i dozu multivitamina u tabletama i mantaram da će dva tjedna proletjeti dok si rekao ohlađena lubenica, sočna i slatka (Obriši to! Baš neću.)

Fale mi moji whey proteini za večeru. To je tako jednostavno, brzo, praktično i nezahtjevno. A sad kuham i večeru pa mi to stvara dodatni posao i trebam ulagati više vremena. Ali ajd, općenito kuham jednostavno i brzo pa to i nisu sati dodatnog posla nego deseci minuta. Ali svejedno, komotna sam, navikla sam se, dodatna obveza je dodana obveza, koliko god mala i bezvezna izgledala. E pa utegnut strukić je utegnut strukić i kuhat ću tu večeru dva tjedna, nije da će trajati vječno. Pobogu, što je još malo kuhanja u usporedbi s boljim ostatkom života? Ništa! A i što je život ako se ne zvizneš nogom u guzicu s vremena na vrijeme.

Pregled tjedna

Dnevni raspored: Buđenje, trening, dobar doručak, život, ručak, plaža, večera, još malo života, spavanje. Život je obitelj, kuhanje, čitanje, pisanje, objavljivanje hrane na Instagramu (što ako svijet stane jer ne zna što sam ručala, je l’), čišćenje, pospremanje i pranje, roba, pas, sve ostalo na svijetu.

Kako mi je prošao tjedan, ono, općenito: Paaaa, jako dobro zapravo. Psihički dobro jer smo se konačno smjestili na finalnu ljetnu destinaciju, raspakirali se, napunili kuću hranom i potrepštinama za preživljavanje. Nas je pet plus pas. To je puno raspakiravanja i potrepština i preživljavanja. Veliki teret s glave stanovnika uspješno skinut. Usto, nije prevruće pa se dobro spava i jednostavno je. Dobar tjedan!

Treniram: Motivirano. Malo me zateže lumbalni dio kralježnice, krenula sam preenergično, ali sad dodatno pazim na nagle pokrete da se ne povrijedim. Dobro mi dođe psihički izvježbati se i pokrenuti energiju. Lakše je i zabavnije i pisati i općenito živjeti. A i plivam, nije da se samo praćakam s djecom u plićaku. Odradim ozbiljan trening. Za jednu ženu koja nije nikad bila ni na jednom treningu plivanja, pogotovo ozbiljnom, that is. 😀 Možda se ipak samo praćakam, a nisam toga ni svjesna, ha? Nedostaje mi hodanje, ubacit ću ga već negdje.

Jedem: Disciplinirano. Malo mi je to tužno, ako si dam prostora za razmišljanje. Nedostaje mi voće. A s druge strane, ako si ne dam prostora za razmišljanje, onda sam jako dobro. Stvar je perspektive. Hrana mi je super ukusna, jede se bogovski. Proteini, masti i brdo povrća su zapravo recept za sreću. Nedostaje mi lubenica. I breskve isto. Veselim im se za tjedan dana!

Spavam: Kao imaginarna beba koja spava k’o klada, 7-8 sati najmanje. Cijenim, uživam, zahvalna sam, ubirem plodove dobrog sna.

O čemu razmišljam: Bilo bi prekul da na jesen nemam ovaj muffin top i da stanem u ostatak lijepog sadržaja svog ormara. Kako je moguće da se mačka popne na krov iznad terase pa onda odatle skoči u dvorište i nije joj ništa. Što bi vi htjeli čitati iz mog pera (sugeriraj slobodno, pomoći ćeš mi). Hoće li sve biti OK (ne pitaj me koje sve i što je točno OK, svaki dan je nova tema). Kako je lijepo što konačno puno spavam, nedostajao mi je san. Zašto nikad ne kupim neku lijepu i ženstvenu ljetnu bluzu nego sam vječno u bezveznjikavim majicama kratkih rukava. Presporo napredujem s čitanjem literature koju sam dovukla. Stat u ljekarni po novo riblje ulje.

Spiza

Sva hrana je svakodnevno na Instagramu, klikni i zaprati Instagram profil Vitka. Stavljam par sličica i ovdje pa baci oko!

Nema voća, nema mliječnih proizvoda. Ali zato ima jaja. 🙂

Ima i mesa.

A ima i tunjevine.

I sve to s brdom povrća.

A limun nestaje kao da imamo štand s limunadom.

Samo kreni!

Htjedoh ti još samo reći da možeš i ti. Kad potrošiš sve razloge zašto ne možeš, kreni pisati listu zašto možeš. A onda samo kreni! Kreni danas. Misli sutra. Djeluj, radi, kopaj, čupaj. Izbavi se. Možeš sve. Ako mogu ja, možeš i ti. Dan po dan. Uvijek su tu krv, znoj i suze. Ali, znaš što? Sve u životu što imamo (a da nešto vrijedi) imamo jer smo uložile vrijeme, beskrajne sate godinama, energiju, ljubav, strast i nismo pitale koliko će nas koštati vremena, suza, znoja. Obitelj, obrazovanje, poslovi. A sad i mršavljenje.

Stvari koje vrijede rijetko dolaze na pladnju s mašnom. Ponekad dođu, ali to je tek onda kad osim rezultata zaslužimo i životne nagrade.

Zaviri i ovdje: Možeš! Kraj priče. A onda kreni i ti. Vrijedit će, isplatit će se, bit će najbolja stvar koju si napravila za sebe. Samo kreni! Možeš! Navijam za tebe!

P.S. Prati me na Instagramu i Facebooku. Zajedno smo jače i znamo puno više!

A što ti kažeš na ovu temu?

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.